KRITAMOS / KRITAMO
Mnogo puta uđemo u lokalnu radnju u Grčkoj i vidimo razne đakonije spakovane u teglice ili kesice ali ne znamo šta je unutra. Zbog nepoznavanja jezika i nas i prodavaca ne možemo ni da saznamo, pa na kraju odustanemo. Kupimo ono što nam je donekle poznato....
Kritamos ili kritamo je verovatno jedna od tih stvari.
Godinama dolazim u Plomari na Lezbosu i samo jednom sam igrom slučaja, probala ovu travku, i tek tada obratila pažnju da je ima u prodaji i da je vredi probati. Do toga da je sada spremam (kiselim) i sama.
Kritamos je jestiva samonikla biljka koja se tradicionalno nalazi u izobilju duž stenovitih obala Mediterana, kao i na obalama Britanije i Irske. Njegov naučni naziv je Crithmum Maritimum, ali je poznat i kao morski komorač, kamfir, sampiere ili kritamos na grčkom, a potiče od starogrčke reči za ječam, krithmon, i činjenice da su semenke obe biljke sličnog oblika. Raste se na obalama većeg dela Evrope (severno do Britanskih ostrva), delova zapadne Azije i severne Afrike na obalama Atlantika, Sredozemnog mora i Crnog mora. Raste i u na stenovitim obalama Lezbosa J
Njegove terapeutske vrednosti poznate su još od antike i na mnogo načina ova biljka se vezuje za staru Grčku – u mitovima o Prometeju ; Hipokrat ju je preporučivao kao diuretik i kao biljku za čišćenje organizma od otrova (detoksikaciju); Dioskorid, otac farmakologije, je veličao svojstva kritamosa a spominje je i Plinije, poznati botaničar i autor prirodne istorije.
Kritamos danas postaje sve poznatiji u naučnoj zajednici po svojoj nutritivnoj vrednosti, što je dovelo do toga da ga naučnici okarakterišu kao „hranu budućnosti“. Vrhunski kuvara širom sveta ga cene zbog široke upotrebe u kulinarstvu.
U grčkoj kuhinji se koristi u salatama, sveži, u maslinovom ulju ili najčešće ukiseljeni . Dodaje se i kao aroma za pripremu raznih jela, jer im daje zanimljivu dimenziju.
Kritamos je pun antioksidanata, sa anti-inflamatornim i anti-ageing svojstvima (usporava starenje), kritamos se kao takav koristi i u kozmetici, jer se kaže da daje zdrav sjaj koži promovišući proizvodnju kolagena i elastina. Takođe je cenjen zbog svojih eteričnih ulja i mineralnih soli, najviše joda, zatim vitaminima C, E i K, karotenoidima, flavonoidima i omega-3 masnim kiselinama. Kritamos je veoma zdrava biljka.
Nadam se da sam pomogla bar nekom da prepozna i proba, kada naiđe na teglicu sa travkama u Grčkoj.
Teglica sa slike – kritamo sa Krita 200 g košta oko 7 evra. Ima i mnogo manjih teglica i verovatno različitih cena.
Recept za pripremu (kiseljenje) ove biljke je jednostavan, ukoliko pronađete kritamo.
Dobro oprati u vodi, zatim potopiti na 1 do 2 minuta u kipuću vodu, zatim iscediti pa potopiti u hladnu vodu. Nakon procesa blanširanja, kritamo poređati u tegle. Posebno pripremiti 1,5 litar vode sa 50ml sirćeta i 3 supene kašike soli. Smesu dobro promešati da se so otopi a zatim sipati u tegle. Tegle zatvoriti i ostaviti da stoji najmanje 7 dana. Nakon 7 dana možemo koristiti za salatu, kao dodatak salatama i jelima ili ‘’grickati’’ onako usput J Otvorenu teglu držati u frižideru. Prijatno J
Kroitamo se može spremiti i sa belim lukom. Postupak blanširanja je isti kao u prvom receptu a zatim se u teglu ređa deblji sloj kritama, pospe se kašičicom soli, zatim se stavi sloj belog luka zatim opet ide sloj kritama i sve se ponovi dok se tegla ne napuni. Oko 3 do 4 sloja kritama i belog luka treba rasporediti u tegli. Zatim se tegla nalije sa 1 trečinom sirćeta i 2 trećine vode. Zatvoriti teglu i ostaviti da stoji najmanje 7 dana. Po otvaranju tegle držati u frižideru.
Izvori: https://blog.alexander-beach.com/kritamos-the-food-of-the-future/
https://en.wikipedia.org/wiki/Crithmum
Prva i poslednja fotografija su iz lične kolekcije.
Коментари
Постави коментар
Komentari / Coments